Bee Manas Marobo

Gambar

Distritu Bobonaru hanesan distritu ida ne’ebe hatuur besik fronteira. Distritu ne’e potensia tebes iha seitor agrikultura liu-liu produsaun hare. 

Entre fatin hotu-hotu iha distritu bobonaro, fatin ida nebe edisaun ida ne’e ita atu ba hare hamutuk mak marobo.Geografikamente marobo hatuur entre foho ilatlaun no leolaku nia leet. Domina ho foho no hadulas ho mota halo marobo susar ba rai-tetuk. Hafalun ho kalohan, udan no anin maus halo marobo fresku no malirin tebes.

 Biabanas ka be’e manas iha aldeia atu-egas parte weste nee ho nia temperature entre grau 30 ba too 40 celsius no sai manas makas iha tempu lorokraik, dader no udan monurai maibe menus uitoan iha tempu meudia no bainhira bailoron naruk. 

Bee manas marobo nee la sulin le’et ba rai tamba komonidade sira kanaliza bee nee ba area agrikultura, hodi kuda liis no modo iha tempu bailoro naruk. 

Boroluli kuinesidu ho nia fenomenu ida ne’ebe bele kura moras kulit ka isin katar. Husi beiala sira nia tempu kedas ema sempre ba haris iha bee boroluli maske la hetan moras kulit, atu nune’e bele hadookaan husi moras kulit ka kanek.

 

Marobo hanesan suku ida ne'ebe partense ho Distritu Bobonaro, maioria populasaun iha Suku Marobo moris ho Vida agrikultura nian, ema barak konhese naran Marobo liu husi nia potensIA Turistika nian mak hanesan "We manas Marobo" hanesan rai nebe mak LULIK, no tuir BEI ALA sira haktuir katak Marobo sai hanesan husar ba rai Timor. Ho razaun katak Marobo ninia Foho ida nebe mak lulik tebes i uniko, foho ne mak naran “ILAT-LAUN”, tanba hosi foho lulik ida ne’e mak hamosu Bemanas Marobo.

Bedois Boroluli Marobo wemanas no Be dois Boroluli, sai hanesan area turismo nebe mak sempre atrai turista sira husi rai laran no estrangeiro. Ho area turismo rua ne mak halo ema seluk buka hatene kona Marobo. Bemanas pertense ba Aldeia Atu-Egas, Bedois Boroluli pertense ba Aldeia Boroluli suku Ilat-laun.

Bemanas ho Bedois Boroluli sai hanesan fatin nebe mak Uniku mak hanesan :

1. Bemanas Marobo 

Bee nebe mak ho nia temperatura manas la hanesan ho bee bai-bain. Bee ne ho manas nebe natural (água termais), ho nia temperatura 30-40o C.

2. Bedois Boroluli

Bee nebe mak ho nia temperatura morna ou normal, maibe la hanesan bee bai- bain. 
Tuir observasaun, bee rua ne’e ho sira nia iis hanesan manu tolun da’an, nebe bele kura moras kulit hanesan: isin katar, kanek no sst. Iha mos ai laran tuan balu, nebe mak sai mos hanesan area turistiku, Marobo mos konhesidu ho mota nebe hanaran MOTA MAROBO nebe sai hanesan origem ba mota LOES.

Hori uluk hori wain kedas, komunidade Timor Leste koinese ona Bee Manas Marobo, Bobonaro posisaun iha area be’e manas ne’e iha foho Ilat Laun nia hun laos ida ne’e deit hakat liu ba Ilat Laun nia sorin iha Bee Manas ema bolu dehan Borluli Bee manas rua nee nia matan, hamutuk iha Foho Ilat Laun nia hun. Maibe lulik liu maka Borluli. Hori uluk, hori wain, komunidade Marobo no em jeral komunidade Munisipiu Bobonaro, bee manas Borluli konsidera nudar fatin ne'ebe lulik tebes. Maske bee manas Borluli, ninia manas naton, lahanesan ho bee manas Marobo maibe luli waik, manas waik liu maka Borluli. Tamba nee, ema laba arbiru.

Bee manas rua nee, ninia matan hamutuk iha Foho Ilat Laun nia okos. Parte bee manas Marobo, Munisipiu Bobonaro dezenvolve ona. Halo ona lagoam no fasilidade sira seluk. Sura loron ema sempre nakonu iha ne'eba. Mai husi fatin ne'ebe deit.

Maibe agora la vizita gratuitu ona. Autoridade Suku Ilat Laun, Marobo, implementa ona retribuisaun ba area bee manas Marobo. Se deit mak hakarak ba hariis iha neba, tenke selu. Kada ema tenki selu. Osan retribuisaun ne'e, uza hodi halo manutensaun ba area bee manas Marobo, atu nune'e, fasilidade ne'ebe dezenvolve ona, bele uza ba tempo naruk.

 

 

Komentar

Postingan populer dari blog ini

Biblia Katolika

Hstoria Atabae

Monografia

Postu Administrativo Atabae

Definisaun Teknologia