Historia Funu 1975

 
Loron 7 fulan Dezembru nudar loron ne’ebe nunka lakon iha memoria povu Timor Leste tomak, tanba loron 7 Dezembru  iha tinan 1975 mak Indonesia hahu invade Timor  Leste, li-liu Dili hodi rezulta povu rihun ba rihun mate.Husi istoria nebe iha  meadu primeiru fulan Outubru 1975 militar indonesia  hadau ona parte Oeste husi liña nebe liga Batugade, Balibo no Maliana. Militar indonesia nee simu husi foras defese Fretilin nebe
atake rede komunikasaun militar depois kontra atake militar indonesia  iha loron ikus fulan Novembru nian.
Funu kontra invasaun nee Fretilin forsa teb-tebes no efektivu loos maibe falta elementu reserva nebe signifikan, nunee mos laiha apoiu elementu reserva n’ebe husu aero no marina hodi nunee indonesia hadau Atabae iha 27 Novembru.
Tamba Fretilin hatene katak indonesia invade Timor Leste tan nee lidaransa sira hamutuk halo proklamasaun unilateral iha 28 Novembru hodi hatudua ba mundu Timor Leste nasaun soberanu no indepedente.Atu relembra memoria loron invazaun 7 Dezembru nee, governu tau loron 7 Dezembru nee nudar “Dia Dos Herois”, loron feriadu nasional hodi hanoin hikas funu nain nian nebe funu ba liberta patria ida nee.
Antes invazaun indonesia mai Timor Leste, Partido Fretilin halo ona Proklamasaun Indepedensia Unilateral 28 Novembru tamba Fretilin hatene katak indonesia tama ona fronteira atu invade Timor Leste.
Sekretario Jeral partido Fretilin, Mari Alkatiri hatete loron 7 Dezembru nee ita nunka bele haluha, tanba iha loron ne’e Indonesia tama mai husi tasi, rai no leten hodi invade Dili ba to’o iha Baucau no ema barak mate iha loron ida ne’e.
“Akontesementu ne’e sai ona memoria ba ita, tanba ita nunka haluha, ita sei konta jerasaun ba jerasaun atu sira hatene sakrifisiu ne’ebe halo husi herois sira,” dehan Sekretario Jeral partido Fretilin Mari Alkatiri ba jornalista sira iha sala plenaria PN, Sesta (6/12) horseik.
Eis Primeiru Ministru iha Primeiru Governu Konstitusional enkoraja jerasaun foun sira atu estuda istoria iha muzeum no jardim herois atu bele kompriende katak TL nia independensia ne’e mai husi sakrifisiu barak.
“Mai vizita fatin ne’e hanesan eskola bo’ot ida, tanba bele komprende prosesu tomak ba rezistensia,”afirma Alkatiri.
Mari afirma, mate ruin sira ne’ebe hakoi iha jardim heroi ne’e sira ne’ebe mate liberdade ba povu tomak ita tenki respeitu sira tomak ba sira ninia sakrifisiu tomak.
Nunee mos  Deputadu Manuel Castro hatete, loron ne’ebe importante mai ita no ita ne’ebe sei moris tenki fo homenajem ba heroi sira e Governu mos tenki buka tuir nafatin sira ne’ebe lakon to’o ohin loron ladauk hetan.
“Ba loron ne’e ita husu nafatin Governu atu buka tuir heroi sira ne’ebe lakon inklui husu justisa ba hahalok violasaun direitus humanus,” dehan Deputadu manuel Castro.
Nune’e mos Deputadu Mateus de Jesus afirma, momentu ida importante ba ita hodi halo refleksaun no homenajem ba heroi sira, maibe tenki tuir sira nia espiritu luta nian ba povu no nasaun ne’e.
Iha tinan 1975 iha Asia Tenggara iha akontesimentu genocide iha fatin rua, primeiru Khmer Merah iha Kombodia nebe durante 1975 too 1979 no ida seluk mak invasaun Indonesia  husi tian 1975 too 1979 nebe kuaze 31 porcento sidadaun timor mate.
Planu invasaun indonesia nian nee too ita pontu kuluminasaun nee atake iha parte hotu-hotu cidade Dili. 7 Dezembru tuku 2 Madrugada, roahi funu indonesia kuaze iha tasi ninin Dili nian. Fretilin hamate eletrisidade iha tuku 3 dadersan hodi nunee sidade laran nee nakukun . Kuaze  tuku 4:30 madrugada maka indonesia sae mai rai maran no asegura are nee iha tuku 7 dadersan. No iha tuku 6 nee deit aviaun Hercules hatun bakilista, balu monu tama tasi laran no balu inimigu mak tiru.

Komentar

Postingan populer dari blog ini

Biblia Katolika

Bee Manas Marobo

Monografia

Hstoria Atabae

Postu Administrativo Atabae

Definisaun Teknologia